Sonntag, 17. April 2011

Anima candida, duša svjetlosti.....


artemida


U vremenu prije vremena iz svjetlosti, pjeska i pjene rođena
vječno zaljubljena u oceane, šume, život i svijet ludi,
u čovjeka koji tek naslućuje milovanja njena
i u duši ćuti ljepotu njene ćudi.

I boginja i žena je u duši svojoj ostala zauvijek mlada
vrtnju nebeskog vretena je u svjetlo pretvorila,
iznjedrila bljesak, trag zvjezdanog stada
sazviježđa sreće žudnjom porodila.

Boginja sanjiva i zaljubljena je u sretnom trenu
vječnošću razasula svjetlost sjajnu
bjelinom odjenula dušu snenu,
u srcu ugnjezdila tajnu.

Čežnju je iznjedrila, treperavu i meku
da u svim ljudima njena želja sniva
da se pretvara u životnu rijeku
i ljubav u kapima skriva.

http://sretan-trenutak.blogspot.com/


Keine Kommentare:

Kommentar veröffentlichen